Ako ste ostali bez posla, ali imate određeni izvor novca, postoji način da sami sebi platite zdravstveno ili penzijsko i invalidsko osiguranje.
Plaćanje zdravstvenog osiguranja određeno je Odredbom člana 27. Zakonom o zdravstvenom osiguranju (“Službene novine FBiH”, broj 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11).
“Lica stalno nastanjena na teritoriji Federacije, odnosno Kantona Sarajevo, koja nisu obuhvaćena nijednim od kriterija za pravo na obavezno zdravstveno osiguranje, a pri tome imaju sredstva za izdržavanje, mogu se lično osigurati na zdravstvenu zaštitu u obimu utvrđenom za članove porodice osiguranika. Oni mogu uplaćivati lična sredstva kao doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja“, navode za iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.
Lica koja se odluče da ličnim sredstvima uplaćuju zdravstveno osiguranje, potrebno je dapodnesu zahtjev u najbližu poslovnicu Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (Gradska poslovnica za općinu Stari grad i Centar u ulici Hamdije Kreševljakovića br. 14, Gradska poslovnica za općinu Novo Sarajevo i Novi Grad u ulici Zmaja od Bosne bb, poslovnica Ilidža s ispostavom Trnovo u ulici Emira Bogunića Čarlija 17, poslovnica Hadžići u ulici Hadželi 169, poslovnica Ilijaš u ulici 126. ilijaške brigade 51, poslovnica Vogošća u ul. Jošanička 83.).
– Uplatnica (u iznosu od pet posto od prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene na području Federacije BiH prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, za šest mjeseci unazad i mjesec unaprijed),
– Potvrda Porezne uprave FBiH, kojom se potvrđuje da podnositelj zahtjeva nije evidentiran kao osiguranik u Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa,
– te prijavnica CIPS-a.
U konkretnom slučaju, iznos doprinosa, način i rokovi plaćanja propisani su članom 9 tačka c) i 12. tačka c) Odluke o utvrđivanju osnovica, stopa i načina obračunavanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje na području Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj 29/09 i 20/16).
Novčana obaveza na ime doprinosa za zdravstveno osiguranje, na mjesečnom nivou, iznosi pet posto od prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene na području Federacije BiH prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku.
„Ako nekoj osobi u određenom razdoblju koje je provela u radnom odnosu poslodavac nije izvršio obvezu uplate doprinosa, osoba može i sama to razdoblje uplatiti. Naravno, može ga uplatiti i poslodavac. Da bi osoba mogla sama uplatiti neko razdoblje, potrebno je da postoji prijava, tj. dokaz da je osoba bila u radnom odnosu. Druga mogućnost bazirana je na Zakonu o zapošljavanju koji je regulirao da osobama koje se nalaze u evidenciji zavoda za zapošljavanje, zavod može uplatiti do tri godine staža, a kako bi osoba stekla uvjete za starosnu penziju, uz uvjet da je osoba to razdoblje do tri godine bila u evidenciji zavoda kao nezaposlena“, kaže Tomislav Kvesić, glasnogovornik PIO/MIO.
Postoji i treća mogućnost.
To je dragovoljno osiguranje koje je uređeno postojećim Zakonom o PIO. Time je omogućeno nezaposlenim osobama da sebi na mjesečnoj bazi uplaćuju penzijsko osiguranje. Iznos koji se uplaćuje određuje se svake godine, a trenutno iznosi nešto više od 215 KM. Dragovoljno osiguranje se ne može uplaćivati retroaktivno, nego se plaća od trenutka prijave na dragovoljno osiguranje pa na dalje.
Ako vam je potreban ispis staža, trebate znati da je Federalni zavod nadležan izdavati uvjerenje o podacima zabilježenima u matičnoj evidenciji. To uvjerenje se izdaje na zahtjev stranke i može se dobiti najčešće u roku 24 sata, a iznimno u nekoliko radnih dana. Izdavanje uvjerenja se plaća, a sama praksa izdavanja uvjerenja postoji otkad postoji i sam Zavod, dakle, nije nikakva novina.
Podatke relevantne za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i nekih drugih prava, od 1. jula 2016. godine, radnici pribavljaju od Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i od Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.
Bitno je naglasiti da radne knjižice koje su prestale važiti zaključno sa 30. junom 2016. godine, i dalje zadržavaju svojstvo javne isprave, te se, prema uputama ovog ministarstva, radnik može koristiti vraćenom radnom knjižicom i nakon 1. jula 2016. godine, u svrhu dokazivanja u postupcima utvrđivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, kao i osiguranja u slučaju nezaposlenosti.
Stečenu stručnu spremu, koja se ranije upisivala u radnu knjižicu, dovoljno je dokazati odgovarajućom diplomom.
Što se tiče periodičnog evidentiranja nezaposlenih osoba prijavljenih na biroima za zapošljavanje, isti se postupak provodi u skladu s odredbama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba i Pravilnika o evidencijama u oblasti zapošljavanja. S obzirom na to da se periodična javljanja nadležnim službama, tj. Biroima nisu ni evidentirala u radnim knjižicama već u posebnim kartonima predviđenim za tu namjenu, prestanak važenja radnih knjižica nije imao utjecaja na ovaj postupak.
Izvor. Radio Sarajevo
Tagovi