(„Službene novine Federacije BiH“, broj:
15/16 i 15/20)
– prečišćena neslužbena verzija –
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
(1) Ovim zakonom definira se: obveznik poreza
na dobit, metodologija utvrđivanja porezne
osnovice, plaćanje i naplata poreza na dobit,
otklanjanje dvostrukog oporezivanja, grupno
oporezivanje, oporezivanje kod statusnih
promjena, porezni poticaji, transferne cijene,
kaznene odredbe za prekršaje koji se odnose
na povrede odredbi ovog zakona kao i druga
pitanja od značaja za utvrđivanje poreza na
dobit koji se prema ovom zakonu plaća u
Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Federacija).
(2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza
na dobit utvrđuje se posebnim zakonom.
Član 2.
(1) U smislu ovog zakona primjenjuje se
značenje pojmova koji su definirani u drugim
zakonima i propisima u Federaciji i Bosni i
Hercegovini, ukoliko u ovom zakonu nije
izričito navedeno drugačije značenje.
(2) U smislu ovog zakona primjenjuju se
sljedeći pojmovi:
a) pojam “porezni obveznik” znači svako lice
koje podliježe plaćanju poreza na dobit prema
ovom zakonu;
b) pojam “lice” znači svako fizičko ili pravno
lice;
c) pojam “pravno lice” znači bilo koji oblik
organizacione cjeline koji ima zakonska prava i
obaveze, te se osniva da bi se ostvario
određeni cilj i djeluje u skladu sa zakonskim
propisima uz upisivanje u odgovarajući registar
koji vodi nadležni organ;
d) pojam “povezano lice” znači bilo koje lice
koje je povezano sa poreznim obveznikom na
način predviđen ovim zakonom;
e) pojam “finansijske institucije” obuhvaća
banke, osiguravajuća društva, društva za
reosiguranje, lizing društva, mikrokreditna
društva, društva za upravljanje investicijskim
fondovima, investicijske fondove, brokerska i
dilerska društva;
f) pojam “nadzorni organ” obuhvaća Agenciju
za bankarstvo Federacije Bosne i
Hercegovine, Agenciju za bankarstvo
Republike Srpske, Agenciju za nadzor
osiguravajućih društava Federacije Bosne i
Hercegovine i Agenciju za osiguranje
Republike Srpske;
g) pojam “računovodstveni propisi”
obuhvaća zakonske i podzakonske akte iz
oblasti računovodstva i revizije koji se
primjenjuju na teritoriji Bosne i Hercegovine,
te Međunarodne računovodstvene standarde –
MRS i Međunarodne standarde finansijskog
izvještavanja – MSFI;
h) pojam “finansijski izvještaj” obuhvaća
bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o
promjeni kapitala, izvještaj o novčanim
tokovima;
i) pojam “dobit” znači iskazana ukupna dobit
prije poreza na dobit.
II. OBVEZNICI POREZA NA DOBIT
- Porezni obveznik
Član 3.
(1) Obveznik poreza na dobit je privredno
društvo i drugo pravno lice rezident Federacije
koji privrednu djelatnost obavlja samostalno i
trajno prodajom proizvoda i/ili pružanjem
usluga na tržištu u Federaciji, Republici
Srpskoj, Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) ili na
inostranom tržištu radi ostvarivanja dobiti.
(2) Obveznik poreza na dobit je i podružnica
pravnog lica iz Republike Srpske i Brčko
Distrikta, a koja je registrirana na teritoriji
Federacije, za dobit koju ostvari poslovanjem u
Federaciji.
(3) Obveznik poreza na dobit je i poslovna
jedinica nerezidentnog pravnog lica koja
posluje putem stalnog mjesta poslovanja na
teritoriji Federacije i koja je rezident Federacije.
(4) Obveznik je i nerezident na osnovu
ostvarenog prihoda od rezidenta Federacije. - Lica koja ne podliježu porezu na dobit
Član 4.
(1) Lica koji ne podliježu porezu na dobit su:
a) Centralna banka Bosne i Hercegovine;
b) organi državne, federalne i kantonalne
uprave i lokalne samouprave;
c) federalne, kantonalne i lokalne ustanove,
zavodi, vjerske zajednice, političke stranke,
sindikati, komore, udruženja, dobrovoljna
vatrogasna društva, turističke zajednice,
sportska društva i savezi, fondacije, zaklade,
ustanove, humanitarne organizacije, pravna
lica kojima je posebnim propisima povjereno
obavljanje upravnih poslova iz nadležnosti
2
organa uprave i druga pravna lica registrirana
za obavljanje neprofitne djelatnosti u Federaciji
i koji ostvaruju prihode na osnovu: prihoda iz
budžeta ili javnih fondova države, Federacije,
kantona i jedinica lokalne samouprave; prihoda
na osnovu sponzorstva ili donacija u novcu ili
naturi, članarina, naknada kao i prihoda od
prodaje ili prijenosa dobara, osim dobara koja
se koriste ili su se koristila za obavljanje
djelatnosti na tržišnom osnovu.
(2) Ako pravna lica iz stava (1) tačka c) ovog
člana, koja su registrirana u skladu sa
posebnim propisima, obavljaju neku tržišnu
djelatnost te ostvaruju i druge prihode sa
tržišta, izuzev prihoda navedenih u stavu (1)
tačka c) ovog člana, obveznici su poreza na
dobit za dobit koju ostvare obavljanjem takvih
djelatnosti.
(3) Ako pravna lica iz stava (2) ovog člana ne
podnose prijave kao obveznici poreza na dobit,
Porezna uprava Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna
uprava) će po službenoj dužnosti ili na
prijedlog poreznog obveznika ili drugih
zainteresiranih lica rješenjem utvrditi da su ta
pravna lica obveznici poreza na dobit za tu
djelatnost ili za prihode koji nisu navedeni u
stavu (1) tačka c) ovog člana. - Rezident i nerezident
Član 5.
(1) Rezident Federacije, u svrhu ovog zakona,
jeste pravno lice koje ispunjava jedan od
sljedećih uvjeta: - sjedište pravnog lica je upisano u sudski
registar poslovnih subjekata u Federaciji, - mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja
pravnog lica se nalazi na teritoriji Federacije.
(2) Nerezidentom se smatra pravno lice čije je
sjedište van granica Bosne i Hercegovine i/ili
čije se mjesto stvarne uprave i nadzora
poslovanja nalazi van granica Bosne i
Hercegovine. - Poslovna jedinica nerezidenta
Član 6.
(1) Poslovnom jedinicom nerezidenta smatra
se stalno mjesto poslovanja putem kojeg
nerezidentno pravno lice obavlja poslovanje u
cijelosti ili djelimično.
(2) Pojam stalno mjesto poslovanja obuhvaća:
a) sjedište uprave,
b) podružnicu,
c) poslovnicu,
d) tvornicu,
e) radionicu i
f) rudnik, naftne ili plinske izvore, kamenolom ili
bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnog
bogatstva.
(3) Stalno mjesto poslovanja predstavlja i
gradilište ili građevinski ili instalaterski projekt,
ukoliko poslovanje traje duže od šest mjeseci.
(4) Pojam stalno mjesto poslovanja obuhvaća i
pružanje usluga, uključujući i savjetodavne
usluge od pravnog lica putem zaposlenih ili
drugog lica koje je u tu svrhu angažiralo
pravno lice, ukoliko se djelatnost odnosi na isti
ili povezani projekt u Federaciji u periodu ili
periodima koji ukupno traju duže od tri mjeseca
u bilo kojem dvanaestomjesečnom periodu.
(5) Izuzetno od odredbi st. od (1) do (4) ovog
člana, stalnim mjestom poslovanja ne smatra
se:
a) korištenje objekata isključivo u svrhu
skladištenja, izlaganja ili isporuke proizvoda ili
roba koje pripadaju tom pravnom licu;
b) držanje zaliha proizvoda ili roba koje
pripadaju tom pravnom licu isključivo u svrhu
skladištenja, izlaganja ili isporuke;
c) držanje zaliha proizvoda ili roba koje
pripadaju tom pravnom licu isključivo za
potrebe prerade koje obavlja drugo pravno lice;
d) održavanje stalnog mjesta poslovanja
isključivo u svrhu nabavke proizvoda ili roba ili
prikupljanja informacija za sebe;
e) održavanje stalnog mjesta poslovanja
isključivo u svrhu obavljanja drugih sličnih
pripremnih ili pomoćnih djelatnosti za pravno
lice;
f) održavanje stalnog mjesta poslovanja
isključivo zbog kombinacije djelatnosti
spomenutih u tačkama od a) do e) ovog stava,
pod uvjetom da je cjelokupna djelatnost
stalnog mjesta poslovanja, koja se javlja kao
rezultat te kombinacije, pripremnog ili
pomoćnog karaktera.
(6) Izuzetno od odredbi st. (1) i (2) ovog člana,
kada pravna lica – osim posrednika sa
samostalnim statusom na kojeg se primjenjuje
stav (7) ovog člana – djeluje u ime nekog
pravnog lica, te ima ovlaštenje da u Federaciji
zaključuje ugovore uime i za račun tog pravnog
lica, smatra se da to pravno lice ima stalno
mjesto poslovanja u Federaciji ukoliko
aktivnosti tog pravnog lica nisu ograničene na
djelatnosti navedene u stavu (5) ovog člana,
koje, iako se obavljaju putem stalnog mjesta
poslovanja, ne bi se smatralo stalnim mjestom
poslovanja u skladu sa odredbama ovog stava.
3
(7) Ne smatra se da pravno lice ima stalno
mjesto poslovanja kada obavlja poslovne
djelatnosti samo putem posrednika, glavnog
komisionara ili drugog zastupnika sa
samostalnim statusom, pod uvjetom da taj
zastupnik djeluje u okviru svoje redovne
poslovne djelatnosti.
(8) Činjenica da rezidentno pravno lice
kontroliše nerezidentno pravno lice ili je pod
njegovom kontrolom, sama po sebi ne čini ovo
prvo pravno lice stalnim mjestom poslovanja
ovog drugog pravnog lica.
(9) Ako pravna lica iz stava (1) ovog člana ne
podnose prijave kao obveznici poreza na dobit,
Porezna uprava će po službenoj dužnosti ili na
prijedlog poreznog obveznika ili drugih
zainteresiranih lica rješenjem utvrditi da su ta
pravna lica obveznici poreza na dobit.
III. POREZNA OSNOVICA - Opće odredbe
Član 7.
(1) Porezna osnovica utvrđuje se u poreznom
bilansu usklađivanjem rashoda i prihoda i
kapitalne dobiti/gubitka iskazanih u finansijskim
izvještajima na način propisan ovim zakonom.
(2) Porezna osnovica se izračunava kao dobit
iskazana u finansijskom izvještaju uvećana za
porezno nepriznate rashode i druge porezno
nepriznate stavke i umanjena za neoporezive
stavke u skladu sa ovim zakonom.
(3) Svaki prihod i kapitalna dobit koju ostvari
porezni obveznik uključuje se u poreznu
osnovicu osim stavki koje se, u skladu sa ovim
zakonom, ne uključuju.
(4) Iznos poreza na dobit se izračunava
množenjem porezne osnovice stopom poreza
na dobit.
(5) Porezno priznati rashodi obuhvaćaju sve
dokumentirane rashode koji su umanjeni za
iznos poreza na dodanu vrijednost koji se
može odbiti, koje porezni obveznik snosi u
svrhu ostvarivanja dobiti, ako su pravilno
iskazani u finansijskim izvještajima.
(6) Naknade, takse i drugi javni prihodi koje je
obveznik dužan platiti na osnovu drugih
zakonskih propisa smatraju se da su plaćeni u
svrhu ostvarivanja dobiti.
(7) Utvrđivanje porezne osnovice vrši se na
konzistentan način kako je propisano ovim
članom.
(8) Kod utvrđivanja porezne osnovice dobit
podružnice/poslovne jedinice mora odgovarati
onoj dobiti koju bi ostvarila
podružnica/poslovna jedinica kada bi bila
samostalno i nezavisno pravno lice koje
obavlja istu ili sličnu djelatnost pod istim ili
sličnim uvjetima, te kada bi obavljala djelatnost
potpuno samostalno sa pravnim licem čija je
podružnica/poslovna jedinica.
(9) Transakcije koje nisu obavljene u poslovne
svrhe s ciljem ostvarivanja dobiti ne priznaju se
pri izračunavanju porezne osnovice.
Član 8.
Za utvrđivanje porezne osnovice priznaju se
svi rashodi, prihodi i kapitalna dobit/gubitak u
iznosima koji su iskazani u poslovnim
knjigama, a koji su u skladu sa
računovodstvenim propisima, ukoliko nije
drugačije propisano ovim zakonom. - Usklađivanje rashoda
Član 9.
(1) Porezno nepriznatim rashodima smatraju
se:
a) zatezne kamate i troškovi postupka
prinudne naplate javnih prihoda koji se plaćaju
i obračunavaju prema poreznim
administracijama;
b) sudski troškovi vezani uz sporove u vezi sa
javnim prihodima bilo da ih je porezni obveznik
stvarno snosio ili su nadoknađeni;
c) novčane kazne koje izriče nadležni organ;
d) obračunati i plaćeni porez na dobit;
e) porez po odbitku koji je obračunat i plaćen
na vlastiti teret isplatioca;
f) izdaci političkim strankama;
g) raspodjela dobiti i svaka raspodjela iz
kapitala;
h) rashodi na ime povećanja rezervi koje nisu
predviđene ili su izvršene iznad dozvoljenog
iznosa propisanog članom 13. ovog zakona;
i) rashodi koji se ne mogu povezati sa
ostvarivanjem dobiti ili se ne mogu povezati sa
principom poslovanja pažnjom dobrog
privrednika;
j) finansijski rashodi iznad iznosa propisanog
članom 18. ovog zakona;
k) rashodi na ime ispravke vrijednosti
potraživanja od lica kojem se istovremeno
duguje, do iznosa obaveze prema tom licu;
l) zatezne kamate, penali i ugovorne kazne
između povezanih lica;
4
m) rezervisanja koja se ne tretiraju kao
porezno priznat rashod u skladu sa ovim
zakonom.
(2) Pored rashoda iz stava (1) ovog člana
porezno nepriznatim rashodima poreznih
obveznika iz člana 3. st. (2) i (3) i člana 4. stav
(2) ovog zakona smatraju se opći i
administrativni troškovi koji se ne mogu
direktno pripisati poslovanju.
Član 10.
(1) Rashodi nastali na ime evidentiranja zaliha
priznaju se u iznosima iskazanim u
finansijskom izvještaju primjenom metode
prosječne nabavne cijene.
(2) Ukoliko se zalihe evidentiraju po
obračunskim vrijednostima koje odstupaju od
nabavnih vrijednosti, razlika koja proizlazi iz
odstupanja predstavlja porezno nepriznat
rashod.
(3) Rashodi nastali na ime usklađivanja
vrijednosti zaliha sa njihovom neto ostvarivom
vrijednosti priznaju se u poreznom periodu u
kojem su te zalihe prodate ili otpisane ili
uništene.
Član 11.
(1) Troškovi plaća i drugih primanja lica koji se
u skladu sa propisima o porezu na dohodak
smatraju prihodom od nesamostalne ili
samostalne djelatnosti, a na koje su obračunati
obavezni doprinosi i porez na dohodak,
porezno su priznat rashod.
(2) Naknade koje isplaćuje poslodavac u
skladu sa propisima o porezu na dohodak su
porezno priznat rashod.
(3) Porezno priznatim rashodom smatraju se i
rashodi na osnovu obračunatih obaveznih
doprinosa, uz uvjet da su obračunati u skladu
sa važećim propisima u Federaciji, odnosno
Republici Srpskoj i Brčko Distriktu.
(4) Porezno priznatim rashodom smatraju se i
date stipendije učenicima i studentima, koji
nisu povezana lica sa poreznim obveznikom a
na redovnom su školovanju, do iznosa koji ne
podliježe oporezivanju prema propisima o
porezu na dohodak.
Član 12.
(1) Rashodi na osnovu reprezentacije, a koja je
nastala obavljanjem poslovne djelatnosti,
priznaju se kao porezno priznat rashod u
iznosu 30% rashoda reprezentacije.
(2) Pod porezno priznatom reprezentacijom iz
stava (1) ovog člana podrazumijevaju se
rashodi nastali uslijed ugošćavanja poslovnih
partnera, a koji su povezani sa obavljanjem
djelatnosti ili uspostavljanjem poslovne
saradnje.
(3) Rashodi na osnovu donacija za
humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i
sportske svrhe, a koje se daju pravnim licima
koji nisu obveznici poreza na dobit ili fizičkim
licima koji nemaju drugih primanja, priznaju se
kao porezno priznat rashod do visine 3%
ukupnog prihoda u periodu za koji se utvrđuje
porez na dobit.
(4) Rashodi na osnovu sponzorstva koji
proizlaze iz ugovora o sponzorstvu, priznaju se
kao porezno priznat rashod do visine 3%
ukupnog prihoda u periodu za koji se utvrđuje
porez na dobit.
(5) Pod porezno priznatim rashodima na
osnovu sponzorstva iz stava (4) ovog člana
podrazumijevaju se rashodi na ime podrške za
organiziranje i održavanje manifestacija i
drugih sličnih događaja ili projekata koji nisu
direktno povezani sa poslovanjem obveznika,
sa ili bez protuusluge u vidu reklamiranja
imena, djelatnosti, proizvoda i usluga
sponzora.
(6) Izuzetno, rashodi iz st. (1), (3) i (4) ovog
člana, a koji su nastali u transakcijama sa
povezanim licima, predstavljaju porezno
nepriznat rashod.
Član 13.
(1) Porezni obveznik može odbiti kao porezno
priznat rashod, rashod na ime rezervisanja iz
st. (2) i (3) ovog člana.
(2) Rezervisanja za buduće rashode u vezi sa
zaštitom životne sredine priznata su u porezne
svrhe ukoliko postoji pravna obaveza koja
nalaže poreznom obvezniku zaštitu životne
sredine. Iznos koji se može izdvojiti u takvu
rezervu ne smije prelaziti 30% oporezive dobiti
prije izdvajanja u rezerve. Ukupna rezerva za
zaštitu životne sredine ni u jednom trenutku ne
može prelaziti upisani kapital u sudski registar
poreznog obveznika.
(3) Rezervisanja koja se formiraju za buduće
troškove u garantnim rokovima priznaju se
najviše do 4% godišnjeg prometa poreznog
5
obveznika koji se odnosi na proizvode za koje
se daje garancija u poreznom periodu. Ako
rezerva prelazi dopušteni iznos, za tu razliku
povećava se porezna osnovica u tom
poreznom periodu.
(4) Rezervisanja koja se formiraju na ime
penala, rabata, popusta ne smatraju se
rezervisanjima u smislu stava (3) ovog člana.
Član 14.
Rezervisanja iz člana 9. stav (1) tačka m)
mogu umanjiti poreznu osnovicu poreznog
perioda kada je nastao događaj za koji je
izvršeno rezervisanje.
Član 15.
(1) Troškovi istraživanja i razvoja mogu se
odbiti od porezne osnovice u momentu
nastanka na način propisan ovim članom.
(2) Troškovi iz stava (1) ovog člana su svi
rashodi vezani uz poslove osnovnog
istraživanja, primijenjenog istraživanja i
razvoja, a posebno svi direktni troškovi kao što
su plaće, naknade, cijena materijala i usluga,
troškovi opreme i objekata u mjeri u kojoj se
koriste za aktivnosti istraživanja i razvoja.
Član 16.
(1) Finansijskim institucijama priznaju se
rashodi po osnovu ispravki vrijednosti
potraživanja bilansne aktive i rezervisanja za
pokriće očekivanih kreditnih gubitaka za
vanbilansne aktive koje se knjigo-vodstveno
evidentiraju kroz bilans uspjeha, a koje su
finansijske institucije izvršile u skladu sa
računo-vodstvenim propisima, i rasporedile
prema propisi-ma nadzornih organa na nivo
kreditnog rizika 3. Prihodi po osnovu
umanjenja ispravke vrijednosti i rezervisanja
uključuju se u poreznu osnovicu.
(2) Rashodi po osnovu ispravki vrijednosti
potraživanja bilansne aktive kod kojih je nizak
nivo kreditnog rizika (nivo kreditnog rizika 1 i 2)
nisu porezno priznat rashod. Prihodi po osnovu
umanjenja isključuju se iz porezne osnovice.
(3) Osiguravajućim društvima i društvima za
reosiguranje kao porezno dopustiv priznaje se
rashod na ime formiranja matematičke rezerve,
ukoliko su formirana u skladu sa propisima
nadzornog organa.
(4) Osiguravajućim društvima i društvima za
reosiguranje kao porezno dopustiv priznaje se
rashod na ime formiranja tehničke rezerve
osiguranja, izuzev matematičke rezerve, pod
uvjetima:
a) da su formirana u skladu sa propisima
nadzornog organa;
b) da iznos povećanja rezerve u bilansu stanja
tekućeg u odnosu na prethodni period ne
prelazi 20%.
(5) Rashodi koji prelaze iznose utvrđene
prema odredbama ovog člana predstavljaju
porezno nepriznat rashod i ne mogu se
prenositi u budući porezni period.
Član 17.
(1) Na teret rashoda priznaju se ispravke
vrijednosti i/ili otpis potraživanja koja se u
skladu sa računovodstvenim propisima
iskazuju kao prihod, osim rashoda iz člana 9.
stav (1) tačka k), pod uvjetima:
a) da su potraživanja u prethodnom poreznom
periodu bila uključena u prihode obveznika i da
nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma
dospijeća naplate ili
b) da su potraživanja utužena ili da je pokrenut
izvršni postupak ili da su potraživanja
prijavljena u likvidacijskom ili stečajnom
postupku nad dužnikom.
(2) Na teret rashoda priznaju se i ispravke
vrijednosti i/ili otpis potraživanja koja se u
skladu sa računovodstvenim propisima ne
iskazuju kao prihod osim rashoda iz člana 9
stav (1) tačka k), ukoliko su ispunjeni uvjeti
propisani u stavu (1) ovog člana.
(3) Odredbe ovog člana ne odnose se na
finansijske institucije kod formiranja rezervi u
skladu sa propisima nadzornih organa.
Član 18.
(1) Finansijski rashodi na ime kamate ili njenog
funkcionalnog ekvivalenta po finansijskim
ugovorima i instrumentima uzetim od
povezanih lica predstavljaju porezno priznat
rashod na način definiran ovim članom.
(2) Ukoliko odnos stavki ukupnih obaveza na
osnovu finansijskih ugovora i upisanog kapitala
u sudski registar poreznog obveznika prelazi
odnos 4:1, finansijski rashodi koji se mogu
pripisati iznosu koji prelazi odnos 4:1
predstavljaju porezno nepriznat rashod.
(3) Porezno nepriznati rashodi iz stava (2)
ovog člana ne mogu se prenositi iz jednog
poreznog perioda u drugi.
6
(4) Ovaj član se ne primjenjuje na banke, lizing
društva i osiguravajuća društva.
Član 19.
(1) Kod utvrđivanja porezne osnovice priznaje
se obračunata amortizacija primjenom
proporcionalne metode amortizacija na
dugotrajnu imovinu i imovinu s pravom
korištenja na način propisan ovim članom.
(2) Porezno priznate stope amortizacije
dugotrajne imovine iznose:
a) građevinski objekti – 5%,
b) ceste, komunalni objekti, željeznica – 10%,
c) oprema, vozila, postrojenja – 15%,
d) oprema za vodoprivredne, vodovodne i
kanalizacijske sisteme – 15%,
e) hardver i softver i oprema za zaštitu okoliša
- 33,3%,
f) višegodišnji zasadi – 15%,
g) osnovna stada – 40% i
h) nematerijalna imovina – 20%.
(3) Imovina s pravom korištenja amortizuje se
kod najmoprimca od prvog dana trajanja najma
do kraja njenog korisnog vijeka odnosno do
isteka perioda trajanja najma.
(4) Rashodi amortizacije se priznaju u porezne
svrhe samo kada je vlastita dugotrajna imovina
i imovina s pravom korištenja u upotrebi, kojom
porezni obveznik obavlja djelatnost.
(5) Ukoliko je nabavna cijena imovine manja
od 1.000,00 KM, njena nabavna vrijednost
može se u cijelosti odbiti u godini u kojoj je ta
imovina nabavljena.
(6) Imovina iz stava (1) ovog člana koja je u
cijelosti otpisana, ali se i dalje vodi u
evidencijama do momenta otuđenja ili
uništavanja, ne može se ponovo procjenjivati i
na nju obračunavati amortizacija i priznati u
porezne svrhe.
(7) Rashodi nastali na ime umanjenja
vrijednosti imovine iz stava (1) ovog člana koji
se utvrđuju kao razlika između neto sadašnje
vrijednosti i njene procijenjene nadoknadive
vrijednosti, priznaju se kao porezno dopustiv
rashod u poreznom periodu u kojem je ta
imovina prodata ili uništena uslijed više sile.
Član 20.
(1) Izuzetno od člana 19. stav (1), porezni
obveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju
dugotrajne imovine koja služi za sprečavanje
zagađivanja zraka, vode, zemljišta i
ublažavanje buke.
(2) Ubrzana amortizacija može biti do 50% viša
od stopa propisanih članom 19. stav (2) ovog
zakona. Ukupni trošak amortizacija ne može
preći nabavnu vrijednost.
- Usklađivanje prihoda
Član 21.
(1) Prihodi ostvareni na osnovu učešća u
kapitalu drugog poreznog obveznika ne ulaze
u osnovicu za oporezivanje, ukoliko se
isplaćuju iz dobiti na koju je obračunat i plaćen
porez na dobit.
(2) Kao dokaz da je prihod iz stava (1) ovog
člana oporezovan, porezni obveznik uz
poreznu prijavu dostavlja ovjerenu Izjavu o
isplaćenoj oporezovanoj dividendi od isplatioca
dividende.
Član 22.
(1) Sva otpisana potraživanja iz čl. 16. i 17.
ovog zakona koja su bila iskazana kao
porezno priznat rashod, a koja se kasnije
naplate ili za koja povjerilac povuče tužbu ili
prijedlog za izvršenje ili prijavu u stečajnu ili
likvidacijsku masu, ulaze u poreznu osnovicu
poreznog obveznika.
(2) Sva otpisana potraživanja iz čl. 16. i 17.
ovog zakona koja su bila iskazana kao
porezno nepriznat rashod, a koja se kasnije
naplate, u momentu naplate ne ulaze u
poreznu osnovicu poreznog obveznika.
Član 23.
(1) Prihodi nastali na osnovu ukidanja
rezervisanja iz člana 13. ovog zakona koja su
bila porezno nepriznat rashod u poreznom
periodu u kojem su iskazana, ne ulaze u
poreznu osnovicu.
(2) Prihodi nastali na osnovu ukidanja
rezervisanja iz člana 13. ovog zakona koja su
bila porezno priznat rashod u poreznom
periodu u kojem su iskazana, ulaze u poreznu
osnovicu. - Kapitalni dobici i gubici
Član 24.
(1) Kapitalni dobici koji uvećavaju poreznu
osnovicu u periodu u kojem su iskazani su svi
oni iznosi koji direktno uvećavaju akumuliranu
ili tekuću dobit u bilansu stanja u skladu sa
računovodstvenim propisima.
7
(2) Kapitalnim dobicima koji uvećavaju poreznu
osnovicu smatraju se i dobit iz transakcija
prodaje, otuđenja ili na drugi način prijenosa
imovine, pod uvjetom da ta dobit nije uključena
u bilans uspjeha.
(3) Kapitalni dobitak iz stava (2) ovog člana
utvrđuje se kao razlika između vrijednosti
transakcije i nabavne vrijednosti imovine
umanjene za porezno dopustivu amortizaciju.
Ukoliko je razlika negativna, u pitanju je
kapitalni gubitak.
(4) Za svrhu određivanja kapitalnog dobitka
vrijednost transakcije je ugovorena vrijednost,
odnosno tržišna vrijednost ukoliko je
ugovorena vrijednost niža od tržišne.
(5) Kapitalni gubici koji umanjuju poreznu
osnovicu u periodu u kojem su iskazani,
smatraju se svi oni iznosi koji direktno
umanjuju akumuliranu ili tekuću dobit u bilansu
stanja, u skladu sa računovodstvenim
propisima.
(6) Kapitalni gubici iz stava (5) ovog člana su
one transakcije koje su porezno priznati
rashodi u skladu sa ovim zakonom. - Porezni gubitak
Član 25.
(1) Ako se prilikom utvrđivanja osnovice
poreza na dobit u poreznom bilansu iskaže
porezni gubitak, tada se taj porezni gubitak,
iskazan u poreznom bilansu, može koristiti za
umanjenje porezne osnovice u budućim
obračunskim periodima, a ne duže od pet
godina.
(2) Porezni gubitak iz stava (1) ovog člana, koji
nije iskorišten u poreznom bilansu za sljedeću
godinu, koristi se u prvoj narednoj godini u
kojoj je ostvarena dobit tako da se porezna
osnovica uvijek umanjuje za porezne gubitke
starijeg datuma.
(3) Porezni gubitak koji ne bude iskorišten u
skladu sa stavom (2) ovog člana u sljedećih
pet godina od godine u kojoj je nastao, ne
može se koristiti za umanjenje oporezive dobiti
u narednim obračunskim periodima.
(4) Porezni gubitak obveznika koji je nastao
van teritorije Federacije, u Republici Srpskoj ili
Brčko Distriktu, kao i porezni gubitak koji je
nastao u inozemstvu ne priznaje se.
(5) Sadržaj i oblik obrasca pregleda nastalih,
iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitaka
propisuje federalni ministar finansija
Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na
dobit.
IV. STATUSNE PROMJENE - Statusne promjene obveznika
Član 26.
(1) Porezni obveznik kod kojeg se vrše
statusne promjene (spajanje, pripajanje,
podjela, promjena oblika i prestanak društva)
dužan je sačiniti poreznu prijavu i utvrditi
poreznu osnovicu u skladu sa odredbama
ovog zakona.
(2) Prava i obaveze spojenih, pripojenih ili
podijeljenih obveznika preuzimaju pravni
sljednici iz porezno – pravnog odnosa. - Spajanje, pripajanje, podjela i promjena
oblika
Član 27.
(1) Pravni sljednik sačinjava poreznu prijavu i
utvrđuje poreznu osnovicu u skladu sa ovim
zakonom usklađivanjem dobiti iskazane u
finansijskom izvještaju za period od dana
statusne promjene do kraja poreznog perioda.
(2) Ukoliko postoji kontinuitet u oporezivanju
prilikom spajanja, pripajanja, podjele i
promjene oblika pravnog lica, te obveznik
nastavlja djelatnost, porezna obaveza se
utvrđuje na način kao i da nije bilo statusne
promjene.
(3) Kontinuitet u oporezivanju, u smislu stava
(2) ovog člana, postoji ako pri prijenosu na
pravnog sljednika isti nastavljaju voditi
knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza,
odnosno da ne dolazi do promjena u
vrijednosti kod sljednika.
(4) Ako se prilikom spajanja, pripajanja ili
podjele ne nastavljaju voditi iste
knjigovodstvene vrijednosti preuzete imovine i
obaveza, razlika kapitala koja iz promjene
proizlazi uključuje se u poreznu osnovicu
pravnog sljednika.
(5) Odredbe st. od (2) do (4) ovog člana
primjenjuju se nezavisno od toga da li se radi o
jednom ili više pravnih lica koja su izvršila
statusne promjene. - Porezni tretman likvidacije i stečaja
Član 28.
8
(1) Dobit poreznog obveznika u postupku
stečaja od dana donošenja rješenja o
otvaranju stečajnog postupka do dana početka
primjene plana reorganizacije kod stečaja ili
pravomoćnosti rješenja o nastavljanju
stečajnog postupka, kao i dobiti u postupku
reorganizacije, oporezuje se u skladu sa ovim
zakonom.
(2) Obveznik iz stava (1) ovog člana sačinjava
poreznu prijavu u roku 30 dana od dana:
a) otvaranja stečajnog postupka sa stanjem na
dan otvaranja;
b) početka primjene plana reorganizacije sa
stanjem na taj dan.
(3) Dobit poreznog obveznika u periodu od
pravomoćnosti rješenja o nastavljanju
stečajnog postupka do pravomoćnosti rješenja
o zaključenju stečajnog postupka (u daljnjem
tekstu: period stečaja), utvrđuje se kao
pozitivna razlika vrijednosti imovine obveznika
sa kraja i sa početka perioda stečaja poslije
namirenja povjerilaca. Vrijednost imovine
obveznika sa početka perioda stečaja je
vrijednost imovine na dan otvaranja stečajnog
postupka korigovana za promjene nastale do
početka perioda stečaja.
(4) Obveznik iz stava (3) ovog člana sačinjava
poreznu prijavu u roku 30 dana od dana:
a) pravomoćnosti rješenja o nastavljanju
stečajnog postupka sa stanjem na dan
pravomoćnosti tog rešenja;
b) pravomoćnosti rješenja o zaključenju
stečajnog postupka sa stanjem na dan
pravomoćnosti tog rješenja.
Član 29.
(1) Dobit poreznog obveznika u postupku
likvidacije od dana donošenja rješenja o
otvaranju likvidacionog postupka do dana
pravomoćnosti rješenja o okončanju
likvidacionog postupka, oporezuje se u skladu
sa ovim zakonom.
(2) Obveznik iz stava (1) ovog člana sačinjava
poreznu prijavu u roku 30 dana od dana:
a) otvaranja likvidacionog postupka sa stanjem
na dan otvaranja;
b) pravomoćnosti rješenja o okončanju
likvidacionog postupka sa stanjem na dan
pravomoćnosti tog rješenja.
Član 30.
(1) Ako je likvidacioni višak imovine veći od
upisanog kapitala u sudski registar pravnog
lica, a koji pripada vlasniku pravnog lica nad
kojim je okončan postupak likvidacije, odnosno
zaključen postupak stečaja, ostvareni višak
ima status dividende.
(2) Vrijednost imovine iz stava (1) ovog člana
jednaka je njenoj tržišnoj vrijednosti nakon
okončanja postupka stečaja, odnosno
likvidacije.
(3) Ako je knjigovodstvena vrijednost kapitala
veća od iznosa likvidacionog viška te vlasnik
kapitala ostvaruje gubitak, nastali gubitak se
ne priznaje kao porezno dopustivo umanjenje
porezne osnovice.
V. POREZNA STOPA
Član 31.
Porez na dobit plaća se po stopi od 10% na
poreznu osnovicu utvrđenu u poreznom
bilansu.
VI. OTKLANJANJE DVOSTRUKOG
OPOREZIVANJA DOBITI
Član 32.
(1) Ukoliko tokom poreznog perioda privredno
društvo – rezident Federacije ostvaruje dobit iz
poslovanja putem podružnice u Republici
Srpskoj i Brčko Distriktu, porez na dobit koji taj
rezident treba platiti u Federaciji umanjuje se
za iznos poreza koji je platio ili treba platiti na
dobit ostvarenu u Republici Srpskoj, odnosno
Brčko Distriktu u skladu sa ovim članom.
(2) Ukoliko tokom poreznog perioda privredno
društvo – rezident Federacije ostvaruje dobit iz
poslovanja izvan teritorije Bosne i
Hercegovine, porez na dobit koji taj rezident
treba platiti u Federaciji umanjuje se za iznos
poreza koji je platio ili treba platiti na dobit
ostvarenu izvan teritorije Bosne i Hercegovine
u skladu sa ovim članom.
(3) Umanjenje poreza na dobit predviđeno st.
(1) i (2) ovog člana ne može preći iznos poreza
koji bi se inače platio za taj iznos dobiti
iskazane u skladu sa odredbama POGLAVLJA
III. POREZNA OSNOVICA ovog zakona.
(4) Ukoliko tokom poreznog perioda rezident
Federacije ostvaruje prihod izvan teritorije
Bosne i Hercegovine, porez na dobit koji taj
rezident treba platiti u Federaciji umanjuje se
za iznos poreza po odbitku koji je platio izvan
teritorije Bosne i Hercegovine.
9
(5) Odredbe iz st. (3) i (4) ovog člana
primjenjuju se u skladu sa članom 35. ovog
zakona.
Član 33.
(1) Obveznik iz člana 32. st. (1) i (2) ovog
zakona dužan je nadležnoj organizacionoj
jedinici Porezne uprave podnijeti dokaze o
visini dobiti i visini poreza na dobit koji je
njegova podružnica platila.
(2) Obveznik iz člana 32. stav (4) ovog zakona
dužan je nadležnoj organizacionoj jedinici
Porezne uprave podnijeti dokaze o visini
prihoda, visini poreza po odbitku koji je plaćen
i, po potrebi, Potvrdu o rezidentnosti koju
izdaje nadležni organ države isplatioca prihoda
ukoliko dokaz o visini prihoda nije ovjerio
nadležni organ države isplatioca.
Član 34.
(1) Potvrdu o rezidentnosti u svrhu
izbjegavanja dvostrukog oporezivanja na
zahtjev poreznog obveznika – rezidenta
Federacije izdaje nadležna organizaciona
jedinica Porezne uprave u kojoj je evidentiran
kao porezni obveznik.
(2) Oblik, sadržaj i postupak izdavanja potvrde
o rezidentnosti koji proizlazi iz ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
propisuje federalni ministar finansija.
Član 35.
(1) Ugovori o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja koje je ratifikovala ili na bazi
notifikacije prihvatila Bosna i Hercegovina
primjenjuju se kod oporezivanja dobiti ili
prihoda nerezidenta i imaju prioritet u odnosu
na odredbe ovog zakona.
(2) Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja ne mogu se pripisivati nove
porezne obaveze.
VII. POREZNI POTICAJI
Član 36.
(1) Porezni obveznik ima pravo na umanjenje
plaćanja poreza na dobit na osnovu
investiranja u skladu sa uvjetima propisanim u
ovom članu.
(2) Poreznom obvezniku koji izvrši investiranje
iz vlastitih sredstava u proizvodnu opremu u
vrijednosti više od 50% ostvarene dobiti
tekućeg poreznog perioda, umanjuje se
obaveza obračunatog porez na dobit za 30%
iznosa u godini investiranja.
(3) Pod investiranjem u proizvodnu opremu iz
stava (2) ovog člana podrazumijeva se
kupovina stalnih sredstava i to: postrojenja i
opreme, uz izuzetak putničkih automobila, koju
obveznik kupuje vlastitim sredstvima u svrhu
obavljanja proizvodne djelatnosti.
(4) Poreznom obvezniku koji u periodu od pet
uzastopnih godina izvrši investiranje iz vlastitih
sredstava u ukupnom iznosu 20 miliona KM, s
tim da u prvoj godini investira 4 miliona KM,
umanjuje se obaveza obračunatog porez na
dobit za 50% iznosa u godinama investiranja.
(5) Pod investiranjem iz stava (4) ovog člana
podrazumijeva se ulaganje u stalna sredstava i
to: nekretnine, postrojenja i opremu, uz
izuzetak stambenih jedinica i putničkih
automobila, koja će porezni obveznik koristiti u
svrhu obavljanja proizvodne djelatnosti.
(6) Porezni obveznik iz st. (2) i (4) ovog člana
gubi pravo na porezno oslobađanje ukoliko:
a) izvrši isplatu dividende tokom i do treće
godine od posljednje godine korištenja
poreznog poticaja iz ovog člana iz dobiti koja je
oslobođena plaćanja poreza na dobit;
b) u periodu pet godina ne dostigne cenzus za
investiranje iz stava (4) ovog člana;
c) koristi pravo prijenosa poreznog gubitka do
isteka druge godine nakon posljednje godine
korištenja poticaja.
(7) Porezni obveznik iz stava (6) ovog člana je
u obavezi obračunati i uplatiti razliku poreza na
dobit kao da nije bilo poreznog umanjenja
zajedno sa zateznim kamatama na javne
prihode.
(8) Porezni obveznik ima pravo u jednom
poreznom periodu koristiti jedan od navedenih
poreznih poticaja iz ovog člana.
(9) Federalni ministar finansija će Pravilnikom
o primjeni Zakona o porezu na dobit propisati
sadržaj i oblik obrasca pregleda nastalih,
iskorištenih i neiskorištenih poreznih poticaja,
kao i postupak dokazivanja.
Član 37.
(1) Porezni obveznik ima pravo na porezno
priznati rashod u visini dvostrukog iznosa bruto
- plaće isplaćene novoprimljenim zaposlenima
ukoliko ispunjava sljedeće uvjete i to:
10
a) trajanje ugovora o radu mora biti najmanje
na period 12 mjeseci sa punim radnim
vremenom i
b) novoprimljeni zaposleni nije bio zaposlen
kod poreznog obveznika ili povezanog lica u
prethodnih pet godina.
(2) Porezni obveznik iz stava (1) ovog člana
gubi pravo na umanjenje porezno priznatih
rashoda u dvostrukom iznosu ukoliko nije
ispoštovao uvjete iz stava (1) ovog člana, te je
u obavezi obračunati i uplatiti razliku poreza
zajedno sa zateznim kamatama na javne
prihode.
VIII. POREZ PO ODBITKU
Član 38.
(1) Porez po odbitku obračunava se na prihod
koji je ostvario nerezident obavljanjem
povremene djelatnosti na teritoriji Federacije,
osim prihoda koji se može pripisati poslovnoj
jedinici nerezidenta u Federaciji. Porez po
odbitku obračunava se na osnovu isplate ili na
drugi način izmirene:
a) dividende, odnosno raspodjela iz dobiti;
b) kamate ili njenog funkcionalnog ekvivalenta
po finansijskim instrumentima i aranžmanima;
c) naknada za autorska prava i druga prava
intelektualnog vlasništva;
d) naknada za upravljačke, tehničke i
obrazovne usluge (uključujući naknade za
usluge istraživanja tržišta, poreznog
savjetovanja, revizorske usluge i konzalting
usluge);
e) naknada za zakup na osnovu iznajmljivanja
pokretne i nepokretne imovine;
f) naknada za zabavne i sportske događaje;
g) premija osiguranja za osiguranje ili
reosiguranje od rizika u Federaciji;
h) naknada za telekomunikacijske usluge;
i) ostale naknade za usluge, ali samo za
nerezidente iz država sa kojima nema potpisan
ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja.
(2) Porez po odbitku se obračunava i plaća i na
prihod nerezidenta koji se ostvari iz poslovanja
iz člana 6. st. (3) i (4) ovog zakona, ukoliko
primalac prihoda nema status poreznog
obveznika iz člana 3. stav (3) ovog zakona.
(3) Plaćanju poreza po odbitku ne podliježu:
a) kamate na kredite koje daju dobavljači za
nabavku opreme za proizvodne djelatnosti;
b) kamata na državne obveznice;
c) premija osiguranja za reosiguranje od rizika
u Federaciji koju plaća reosiguravalac koji ima
odobrenje za rad od nadzornog organa.
(4) Porez po odbitku u ime nerezidenta
obračunava i obustavlja isplatilac – rezident
Federacije prilikom isplate, odnosno
izmirivanja obaveza prema nerezidentu na
drugi način.
(5) Isplatilac prihoda je dužan podnijeti
poreznu prijavu nadležnoj organizacionoj
jedinici Porezne uprave o obračunatom i
uplaćenom porezu po odbitku za i u ime
nerezidenta i platiti taj porez u roku 10 dana
nakon isteka mjeseca u kojem je izvršena
isplata, odnosno izmirena obaveza
nerezidentu.
(6) Osnovica na koju se obračunava porez po
odbitku je bruto iznos.
(7) Porez po odbitku plaća se po stopi 10% a
na dividende po stopi 5%. Stopa poreza po
odbitku može biti i niža u slučaju primjene
Ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja.
(8) Pojam dividenda znači prihod od dionica ili
drugih prava (izuzev potraživanja), udjela u
dobiti, kao i prihod od drugih korporativnih
prava koji podliježe istom poreznom tretmanu
kao prihod od dionica.
(9) Pojam kamata znači prihod od potraživanja
svih vrsta, bilo da su osigurana hipotekom ili
ne i bilo da nose pravo na udio u dobiti dužnika
ili ne, a posebno prihod od državnih
vrijednosnih papira i prihod od obveznica ili
pozajmica, uključujući premije i nagrade na
takve vrijednosne papire, obveznice ili
pozajmice. Zatezne kamate ne smatraju se
kamatom u smislu ovog člana.
(10) Pojam naknade za autorska prava i druga
prava intelektualnog vlasništva znači naknada
za korištenje ili pravo korištenja autorskog
prava na književno, umjetničko ili naučno djelo
uključujući kinematografske filmove, bilo koji
patent, licence, zaštitni znak, dizajn ili model,
plan, tajnu formulu ili postupak ili za informacije
o industrijskom, komercijalnom ili naučnom
iskustvu i druga slična prava koja se plaćaju
nerezidentima.
(11) Federalni ministar finansija će Pravilnikom
o primjeni Zakona o porezu na dobit propisati
sadržaj i oblik porezne prijave iz stava (5) ovog
člana.
Član 39.
(1) Oporezivim prihodom nerezidenta smatra
se i prihod koji ostvari nerezidentno pravno lice
11
od rezidentnog pravnog lica ili drugog
nerezidentnog lica na teritoriji Federacije na
osnovu prodaje ili prijenosa, uz naknadu, za
nepokretnu imovinu, dionice ili udjele u kapitalu
koji se u skladu sa računovodstvenim
propisima smatraju dugoročnim finansijskim
plasmanom i prava industrijske svojine, ako
ugovorima o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja nije drugačije propisano.
(2) U svrhu utvrđivanja visine prihoda iz stava
(1) ovog člana prodajnom naknadom se
smatra ugovorena naknada, osim u slučaju
prodaje povezanim licima kada je ugovorena
naknada manja od tržišne, tada se prodajnom
naknadom smatra tržišna vrijednost bez
poreza na dodanu vrijednost.
(3) Nerezident – primalac prihoda iz stava (1)
ovog člana dužan je nadležnoj organizacionoj
jedinici Porezne uprave, u općini na čijoj se
teritoriji nalazi nepokretna imovina, sjedište
pravnog lica u kojem nerezidentno pravno lice
ima dionice ili udjele koji su predmet prodaje,
samostalno ili putem punomoćnika određenog
u skladu sa posebnim propisima podnijeti
poreznu prijavu i izvršiti uplatu u roku 30 dana
od dana ostvarivanja prihoda.
(4) Ukoliko nerezident – primalac prihoda ne
podnese poreznu prijavu i izvrši uplatu u
skladu sa stavom (3) ovog člana, obveznik
poreza je kupac nepokretne imovine, odnosno
pravno lice – rezident čije dionice ili udjeli se
prenose kao da je to njegova porezna
obaveza.
(5) Federalni ministar finansija će Pravilnikom
o primjeni Zakona o porezu na dobit propisati
sadržaj i oblik porezne prijave iz stava (3) ovog
člana.
Član 40.
(1) Ukoliko se primjenjuje niža porezna stopa
od stopa navedenih u članu 38. stav (7) ovog
zakona, isplatilac je dužan, uz propisani
obrazac, priložiti nadležnoj organizacionoj
jedinici Porezne uprave Potvrdu o rezidentnosti
primaoca prihoda koju je izdao nadležni organ
države primaoca ne stariju od godinu dana i
Izjavu nerezidenta da je on primalac prihoda i
stvarni vlasnik, odnosno korisnik tog prihoda.
(2) Ukoliko se porez po odbitku uredno i
pravovremeno ne obustavi i/ili ne plati,
isplatilac prihoda je dužan platiti porez po
odbitku koji duguje nerezident kao da je to
njegova porezna obaveza.
(3) Ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja propisano
oporezivanje u državi nerezidenta, isplatilac
prihoda je dužan posjedovati u svojoj evidenciji
dokumente iz stava (1) ovog člana.
IX. GRUPNO OPOREZIVANJE
- Porezno konsolidovanje
Član 41.
(1) U smislu ovog zakona matično privredno
društvo i njegova zavisna društva čine grupu
privrednih društava ukoliko među njima postoji
neposredna ili posredna kontrola više od 50%
dionica, odnosno udjela.
(2) Grupa privrednih društava iz stava (1) ovog
člana ima pravo tražiti porezno konsolidovanje
pod uslovom da:
a) sva privredna društva u grupi su rezidenti
Federacije i
b) postoji odluka društava učesnika da su
saglasni sa konsolidacijom.
(3) Zahtjev za odobrenje za porezno
konsolidovanje matično privredno društvo
podnosi nadležnoj organizacionoj jedinici
Porezne uprave najranije istekom poreznog
perioda u kojem su ispunjeni uvjeti iz st. (1) i
(2) ovog člana od početka do kraja poreznog
perioda na koji se odnosi.
(4) Ukoliko su ispunjeni uvjeti iz st. od (1) do
(3) ovog člana, nadležna organizaciona
jedinica Porezne uprave će u roku 30 radnih
dana od dana podnošenja zahtjeva donijeti
rješenje kojim se odobrava porezno
konsolidovanje.
Član 42.
(1) Svaki član grupe iz člana 41. stav (1) ovog
zakona dužan je podnijeti svoj porezni bilans, a
matično privredno društvo podnosi
konsolidovani porezni bilans za grupu
privrednih društava.
(2) U konsolidovanom poreznom bilansu gubici
jednog ili više privrednih društava prebijaju se
na račun dobiti ostalih privrednih društava u
grupi.
(3) Oporeziva dobit koju ostvari član grupe iz
člana 41. stav (1) ovog zakona, a koja se
iskazuje u konsolidovanom poreznom bilansu,
ne može se umanjiti za iznos poreznog gubitka
koji se prenosi iz prethodnih godina.
(4) Za obračunati porez po konsolidovanom
bilansu obveznici su pojedinačni članovi grupe,
12
srazmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačnog
poreznog bilansa, a isplatilac obračunatog
poreza po konsolidovanom bilansu je matično
privredno društvo.
(5) Sadržaj i oblik konsolidovanog poreznog
bilansa propisuje federalni ministar finansija
Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na
dobit.
Član 43.
(1) Jednom odobreno porezno konsolidovanje
primjenjuje se najmanje pet godina.
(2) Ukoliko se jedno ili više društava u grupi
naknadno opredijeli za pojedinačno
oporezivanje prije isteka roka iz stava (1) ovog
člana, svi članovi grupe dužni su platiti razliku
poreza koji bi bili dužni platiti da nisu koristili
porezno konsolidovanje.
X. TRANSFERNE CIJENE
Član 44.
(1) Porezni obveznik koji učestvuje u
transakciji sa povezanim licem mora utvrditi
svoju oporezivu dobit na način koji je u skladu
sa principom van dohvata ruke.
(2) Oporeziva dobit poreznog obveznika koji
učestvuje u jednoj ili više transakcija sa
povezanim licima u skladu je sa principom van
dohvata ruke ukoliko se uvjeti transakcija sa
povezanim licima ne razlikuju od uvjeta koji bi
bili primijenjeni između nezavisnih lica u
uporedivim transakcijama provedenim pod
uporedivim okolnostima.
(3) Pojam povezana lica podrazumijeva bilo
koja dva lica ukoliko jedno lice djeluje ili će
vjerojatno djelovati u skladu sa smjernicama,
zahtjevima, prijedlozima ili željama drugog lica
ili ukoliko oba djeluju ili će vjerojatno djelovati u
skladu sa smjernicama, zahtjevima,
prijedlozima ili željama trećeg lica, bez obzira
na to da li su te smjernice, zahtjevi, prijedlozi ili
želje saopćeni. Povezanim licima se smatraju
posebno sljedeća lica:
a) bračni i vanbračni drug, potomci usvojenici i
potomci usvojenika, roditelji, usvojioci, braća i
sestre i njihovi potomci, djedovi i nane i njihovi
potomci kao braća i sestre i roditelji bračnog ili
vanbračnog druga;
b) pravno lice i svako fizičko lice koje posjeduje
neposredno ili posredno 25 ili više procenata
vrijednosti ili broja dionica ili glasačkih prava u
tom pravnom licu;
c) dva ili više pravnih lica ukoliko jedno fizičko
lice ili treće lice posjeduje direktno ili indirektno
25 ili više procenata vrijednosti ili broja dionica
ili glasačkih prava u svakom pravnom licu.
(4) Ukoliko uvjeti kontrolisane transakcije nisu
u skladu sa principom van dohvata ruke,
oporeziva dobit povećat će se kroz povećanja
prihoda ili smanjenja rashoda koji se mogu
odbiti od porezne osnovice.
Član 45.
(1) U smislu člana 44. stav (2), transakcije su
uporedive:
a) tamo gdje nema značajnih razlika između
njih koje bi mogle bitno uticati na finansijske
rezultate koji se ispituju po metodi transfernih
cijena koja se primjenjuje ili
b) tamo gdje takve razlike postoje, ukoliko se
mogu izvršiti razumno precizna prilagođavanja
radi otklanjanja efekata takvih razlika.
(2) Usklađenost uvjeta transakcije između
povezanih lica sa principom van dohvata ruke
utvrđuje se primjenom najprikladnije metode
transfernih cijena na okolnosti slučaja.
Najprikladnija metoda transfernih cijena
odabire se između sljedećih metoda
transfernih cijena:
a) metoda uporedivih nekontrolisanih cijena;
b) metoda cijene koštanja uvećane za
uobičajenu zaradu ili
c) metoda preprodajne cijene.
(3) U slučaju da se ne mogu primijeniti metode
iz stava (2) ovog člana može se koristiti jedna
od sljedećih alternativnih metoda:
a) metoda podjele dobiti;
b) metoda transakcijske neto-marže ili
c) bilo koja druga metoda pod uvjetom da se
nijedna od metoda iz stava (2) ovog člana i
metoda iz tač. a) i b) ovog stava ne može
razumno primijeniti za utvrđivanje uvjeta po
principu van dohvata ruke za transakcije
između povezanih lica i da ta druga metoda
donosi rezultat koji je u skladu sa principom
van dohvata ruke.
Član 46.
(1) Porezni obveznik koji učestvuje u
transakcijama sa povezanim licima dužan je u
trenutku podnošenja svoje porezne prijave
imati dokumentaciju o transfernim cijenama
koja sadrži dovoljno informacija i analizu da se
potvrdi da su uvjeti njegovih transakcija sa
povezanim licima u skladu sa principom van
dohvata ruke.
(2) Po prijemu zahtjeva Porezne uprave
porezni obveznik dužan joj je podnijeti
13
dokumentaciju o transfernim cijenama u roku
45 dana.
(3) Federalni ministar finansija donosi Pravilnik
o transfernim cijenama u kojem se razrađuje
primjena pojedinih metoda, utvrđivanje
transfernih cijena i postupak dokazivanja.
XI. UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA NA
DOBIT - Porezni period
Član 47.
(1) Porez na dobit se obračunava na poreznu
osnovicu u skladu sa odredbama ovog zakona
za porezni period koji je jednak kalendarskoj
godini.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, porezni
period može biti i različit od kalendarske
godine u slučajevima:
a) početka poslovanja pravnog lica u toku
kalendarske godine;
b) prestanak poslovanja pravnog lica prije
isteka kalendarske godine;
c) statusne promjene pravnog lica i
d) određivanja drugog poreznog perioda na
osnovu rješenja federalnog ministra finansija
koje će se primjenjivati najmanje tri uzastopna
porezna perioda.
(3) Porezni obveznik sa poreznim periodom iz
stava (2) tačka d) ovog člana dužan je podnijeti
poreznu prijavu u roku 30 dana za:
a) period od 1. januara tekuće godine do dana
kada po rješenju započinje poslovnu godinu
koja se razlikuje od kalendarske ili
b) period od dana kada po rješenju prestaje
poslovna godina do 31. decembra.
(4) Porezni obveznik je dužan dostaviti rješenje
nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne
uprave u slučaju primjene poreznog perioda iz
stava (2) tačka d) ovog člana. - Razrez poreza
Član 48.
(1) Razrez poreza na dobit vrši se unosom u
evidenciju Porezne uprave iznosa obaveze
koju je utvrdio i u svojoj poreznoj prijavi
iskazao obveznik.
(2) Razrezom se smatra i unos u evidenciju
Porezne uprave iznosa porezne obaveze
utvrđen kontrolom obveznika, odnosno
obradom njegove porezne prijave i
usklađivanjem podataka iz poreznog bilansa.
(3) Razrezom se smatra i unos u evidenciju
Porezne uprave iznosa porezne obaveze koju
je Porezna uprava utvrdila na osnovu podataka
iz porezne prijave koju je ona podnijela u ime
obveznika.
(4) Razrez poreza se poništava ili mijenja
ukoliko Porezna uprava odredi da se razrez
može izmijeniti ili poništiti ili kada ovlašteni
službenici Porezne uprave rješenjem nalože
uplatu dodatno utvrđene porezne obaveze na
osnovu izvršenog nadzora. - Porezna prijava
Član 49.
(1) Porezni obveznici dužni su pravilno i tačno
popunjenu poreznu prijavu podnijeti nadležnoj
organizacionoj jedinici Porezne uprave u roku
30 dana po isteku roka propisanog za
podnošenje godišnjih finansijskih izvještaja.
(2) Porezna prijava iz stava (1) ovog člana
uključuje Prijavu poreza na dobit, Porezni
bilans i drugu dokumentaciju propisanu ovim
zakonom.
(3) Ukoliko ukupni iznos transakcija poreznog
obveznika iz člana 44. ovog zakona prelazi
iznos 500.000,00 KM u poreznom periodu,
porezni obveznik je dužan nadležnoj
organizacionoj jedinici Porezne uprave
podnijeti, uz poreznu prijavu, i poseban
pregled tih transakcija.
(4) Federalni ministar finansija će Pravilnikom
o primjeni Zakona o porezu na dobit propisati
sadržaj i oblik porezne prijave i poreznog
bilansa.
Član 50.
(1) Porezni obveznik može sam podnijeti
izmijenjenu poreznu prijavu iz člana 49. ovog
zakona u roku 180 dana od dana podnošenja
prve porezne prijave u slučaju ispravljanja
greške ili dopune podataka na prijavi koja je
prethodno podnesena.
(2) Ako je porezni obveznik nakon isteka roka
iz stava (1) ovog člana uočio potrebu izmjene
porezne prijave, o tome obavještava nadležnu
organizacionu jedinicu Porezne uprave.
(3) Izmijenjenu poreznu prijavu porezni
obveznik podnosi na istim propisanim
obrascima na kojima je podnesena porezna
prijava koja je predmet izmjene, sa naznakom
da se radi o izmijenjenoj poreznoj prijavi.
14
(4) Izmijenjena porezna prijava sadrži
informacije o razlogu izmjene ranije podnesene
porezne prijave.
Član 51.
Na utvrđivanje, naplatu i povrat poreza, žalbeni
postupak, zastaru, prekršajni postupak i druge
postupke vezane uz porez na dobit primjenjuju
se posebni propisi. - Naplata poreza
Član 52.
(1) Porezni obveznik u toku godine vrši
plaćanje akontacija poreza na dobit u jednakim
mjesečnim iznosima.
(2) Obveznik uplate akontacije je i pravno lice
iz člana 28. stav (1) i člana 29. stav (1) ovog
zakona.
(3) Akontacije se obračunavaju na osnovu
prijave poreza na dobit prethodnog poreznog
perioda i takav iznos akontacije se plaća sve
do podnošenja nove porezne prijave.
(4) Iznos mjesečne akontacije može se
izmijeniti na zahtjev poreznog obveznika u
slučajevima:
a) statusne promjene poreznog obveznika;
b) kada postoji osnovana pretpostavka da će
porezni obveznik poslovati sa gubitkom, uz
uvjet da tu pretpostavku osnovano može
dokazati;
c) prirodne i druge nesreće koje su bitno
uticale na poslovanje poreznog obveznika.
(5) Iznos mjesečne akontacije može izmijeniti i
Porezna uprava uslijed nadzora ili na osnovu
drugih podataka o poslovanju poreznog
obveznika kojima raspolaže.
(6) U slučajevima iz st. (4) i (5) ovog člana
Porezna uprava će rješenjem utvrditi novi
mjesečni iznos akontacije poreza na dobit.
(7) Porezni obveznik koji počinje sa
poslovanjem prvi put nije dužan plaćati
akontacije poreza na dobit do podnošenja prve
prijave poreza na dobit.
Član 53.
(1) Akontacija poreza na dobit se plaća do
kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.
(2) Ako je porez koji je utvrđen i iskazan u
prijavi poreza na dobit veći od iznosa ranije
uplaćenih akontacija poreza na dobit, obveznik
je tu razliku dužan uplatiti najkasnije 20 radnih
dana nakon dana podnošenja porezne prijave.
(3) Ako je porez koji je utvrđen i iskazan u
prijavi poreza na dobit manji od iznosa ranije
uplaćenih mjesečnih akontacija poreza na
dobit ili pretplata poreza na dobit iz ranijih
perioda, više plaćeni porez će se, u skladu sa
zahtjevom obveznika, vratiti u roku 20 radnih
dana od dana podnošenja zahtjeva za povrat ili
uračunati u akontacije poreza na dobit za
naredni period ukoliko obveznik nema
neizmirenih obaveza na osnovu drugih poreza.
Član 54.
(1) Na iznos poreza na dobit i/ili na iznos
mjesečne akontacije koja nije plaćena u
zakonom propisanom roku, porezni obveznik
plaća zateznu kamatu na javne prihode.
(2) Porezni obveznik ima pravo na zateznu
kamatu na javne prihode u slučaju povrata više
plaćenog poreza ili pogrešno uplaćenog
poreza. - Isplata iz dobiti
Član 55.
(1) Obveznik ne može vršiti isplate iz dobiti
ukoliko na dan isplate ima neizmirenih
obaveza na osnovu direktnih poreza i/ili
doprinosa ili obaveza prema zaposlenicima sa
osnova prihoda od nesamostalne djelatnosti.
(2) Obveznik ne može davati pozajmice ili vršiti
prijenos imovine na druga pravna lica ukoliko
ima neizmirenih obaveza na osnovu plaćanja
javnih prihoda ili obaveza prema
zaposlenicima sa osnova prihoda od
nesamostalne djelatnosti. - Zastara
Član 56.
(1) Pravo na utvrđivanje i naplatu poreza,
kamata i troškova prisilne naplate i novčanih
kazni izrečenih prema ovom zakonu
zastarijeva za pet godina po isteku godine u
kojoj je trebalo izvršiti utvrđivanje, odnosno
naplatu poreza, kamate, troškova prisilne
naplate i novčanih kazni.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, pravo na
utvrđivanje i naplatu poreza, kamata i troškova
prisilne naplate i novčanih kazni ne zastarijeva
u slučaju kada se utvrdi da je porezna obaveza
utvrđena na osnovu netačne dokumentacije ili
ukoliko porezna prijava nije podnesena.
15
XII. POSLOVNE EVIDENCIJE
Član 57.
(1) Za utvrđivanje porezne osnovice
mjerodavne su poslovne knjige i evidencije
koje se vode u skladu sa računovodstvenim
propisima.
(2) Porezni obveznici iz člana 3. st. (2) i (3)
ovog zakona obavezni su osigurati posebno
knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja i
obračun oporezive dobiti, a u skladu sa stavom
(1) ovog člana.
XIII. KAZNENE ODREDBE
Član 58.
(1) Porezni obveznici koji činjenjem ili
nečinjenjem naprave prekršaj u vezi sa
odredbama ovog zakona podliježu novčanoj
kazni za prekršaje.
(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do
100.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj
porezni obveznik ako:
a) ne podnese poreznu prijavu i porezni bilans
u skladu sa članom 49. stav (1) ovog zakona;
b) ne podnese poreznu prijavu poreza po
odbitku u skladu sa članom 38. stav (5) ili
članom 39. stav (3) ovog zakona;
c) ne podnese konsolidovani porezni bilans i
pojedinačne bilanse u skladu sa članom 42.
stav (1) ovog zakona;
d) ne sačinjava poreznu prijavu u skladu sa
članom 28. st. (2) i (4) i članom 29. stav (2)
ovog zakona;
e) ne podnese pregled transakcija u skladu sa
članom 49. stav (4) ovog zakona;
f) izvrši isplatu suprotnu članu 55. ovog
zakona;
g) ne iskazuje transakcije u skladu sa
principom van dohvata ruke sa povezanim
licima u skladu sa čl. od 44. do 46. ovog
zakona;
h) ne vodi poslovnu evidenciju u skladu sa
članom 57. ovog zakona;
i) ne posjeduje dokumentaciju u skladu sa
članom 40. ovog zakona;
j) ne posjeduje dokumentaciju o transfernim
cijenama u skladu sa članom 46. stav (1) ovog
zakona;
k) ne dostavi dokumentaciju Poreznoj upravi
na njen zahtjev u skladu sa članom 46. stav (2)
ovog zakona;
l) razrez poreza utvrđen članom 48. stav (1)
ovog zakona je manji od razreza poreza
utvrđenog st. (3) i (4) istog člana.
(3) Za prekršaj iz stava (2) ovog člana bit će
kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu
novčanom kaznom od 2.500,00 KM do
10.000,00 KM.
(4) Novčane kazne propisane st. (2) i (3) ovog
člana povećavaju se za 50% u slučajevima
kada je porezni obveznik počinio ponovni drugi
ili više puta prekršaj iz stava (2) ovog člana.
Član 59.
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do
30.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj
porezni obveznik ako:
a) ne plaća akontaciju prema članu 52. ovog
zakona;
b) ne izvrši plaćanje u skladu sa članom 53.
stav (2) ovog zakona;
c) ne dostavi rješenje nadležnoj organizacionoj
jedinici Porezne uprave u skladu sa članom 47.
stav (4) ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će
kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu
novčanom kaznom od 1.000,00 KM do
3.000,00 KM.
(3) Novčane kazne propisane st. (1) i (2) ovog
člana povećavaju se za 50% u slučajevima
kada je porezni obveznik počinio ponovni drugi
ili više puta prekršaj iz stava (1) ovog člana.
XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 60.
(1) Federalni ministar finansija će u roku šest
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona donijeti Pravilnik o primjeni Zakona o
porezu na dobit kojim će se propisati:
utvrđivanje porezne osnovice, procedure
utvrđivanja i naplate poreza, procedure za
ostvarivanje prava na porezne poticaje, oblik,
sadržaj, načine i rokove dostavljanja obrazaca
poreznih prijava i druga pitanja od značaja za
primjenu ovog zakona.
(2) Federalni ministar finansija će Pravilnik o
transfernim cijenama, za čije donošenje je
ovlašten u skladu sa članom 46. stav (3) ovog
zakona, donijeti u roku šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Član 61.
(1) Danom početka primjene ovog zakona
prestaje važiti Zakon o porezu na dobit
(“Službene novine Federacije BiH”, br. 97/07,
14/08 i 39/09), zaključno sa obračunskim
periodom 2015. godine, izuzev odredbi koje se
16
odnose na porezno oslobađanje iz člana 32.
koji se odnosi na započete investicije, a koji će
se primjenjivati do isteka perioda pet godina i
odredbi o prijenosu poreznog gubitka iz člana - koji će se primjenjivati do isteka pet godina,
odnosno perioda za koji su se mogli koristiti.
(2) Postupak utvrđivanja porezne osnovice i
naplate poreza na dobit za 2015. godinu izvršit
će se po odredbama Zakona o porezu na dobit
(“Službene novine Federacije BiH”, br. 97/07,
14/08 i 39/09).
Član 62.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od
dana objavljivanja u “Službenim novinama
Federacije BiH”.
Predsjedavajuća Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Lidija Bradara, s. r.
Predsjedavajući Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Edin Mušić, s. r.